|
Povijesni nastavak i važnost stećaka kao spomenika kulture
Među nacionalnim
spomenicima BiH vrlo značajno mjesto zauzimaju stećci,
srednjovjekovni nadgrobni spomenici. Po svojoj rasprostranjenosti, i
po relativno dobroj očuvanosti, obzirom na vremensku distancu i
nepovoljne prostore koji su stoljećima bili izloženi ratnim nedaćama
i rušenjima, stećci se mogu smatrati i najtipičnijim obilježjem
spomeničke hercegbosanske baštine i nedvojbeno njezinim
najorginalnijim dijelom. Karakteristični su za područje današnje
Hercegovine, istočne Bosne, Dalmacije. Premda se susreću i u
drugim krajevima BiH, zapadne Srbije, zapadne Crne Gore, cijele južne
Hrvatske, prostori srednjovjekovnog Huma, Travunije i najranije
banovine Bosne njihovo je središnje područje. Možemo zamijetiti
da na prostorima donje Hercegovine postoji veliki broj lokaliteta sa
značajnim brojem stećaka. Gustoća lokaliteta uvelike ovisi i o
blizini kamenoloma, a posebno o količini samog kamena, a lokalitet
Radimlje je upravo bio pogodan i za pronalazak odgovarajućeg ovalnog
bloka, kao i za transport tih nosivih elemenata uz minimum
energije. Prema podacima dosadašnjeg istraživanja smatra se da
uvijek ostaje mogućnost pronalaska nekog novog lokaliteta, jer
velik je broj stećaka uporabljen kao npr. građevinski materijal za
gradnju vjerskih objekata, a mnogi su kroz povijest jednostavno
zatrpani.
Poruke
sa stećaka
Mnogobrojna istraživanja
nisu dala jednoglasnu ocjenu o porijeklu i nastanku stećaka.
Postoji niz teorija o podrijetlu stećaka i njihovoj pripadnosti
koji se međusobno isključuju. Možemo govoriti više o lokalnoj
originalnosti stećaka negoli o sličnosti s srednjovjekovnim
nadgrobnim spomenicima po Europi, ali možemo također govoriti o
vezi s motivima romantičke i gotičke stilistike i koja se očituje
i u dalmatinskim primorskim središtima, i u prekomorskim zapadnim
zemljama. Zapravo stećci samo ukazuju na nestali i uništeni
kulturološki kontekst srednjovjekovne Bosne i Hercegovine. Mada je
od samih početaka proučavanja stećaka i simbolike na stećcima
sustavno pokušavano nametnuti mišljenje da oni pripadaju
bogumilima, a kasnije se pojavljuju i teze da oni pripadaju Vlasima.
obje ove teze su znanstveno neutemeljene i neprihvatljive . Ljudi
koji prihvaćaju i zastupaju ove teze, možemo ustvrditi, zaobilaze
ili ne vide činjenice koje su očite na stećcima, a to su da stećci
i svojim oblikom i ukrasima kao i poukama predstavljaju uistinu
prepoznatljivu kršćansku sakralnu i posmrtnu tradiciju.
Međutim, na samom
terenu stećci su manje ili više izloženi propadanju i traže
ozbiljnu stručnu i pravodobnu zaštitu, posebice zaštitu od
suvremenih nasrtaja, koji ubrzavaju njihov nestanak.
Kandidiranje nekoliko
nekropola ovih stećaka na listi svjetske zaštite pod zaštitom
UNESCO-a imalo bi dublji smisao prije nego u zaštiti stećaka općenito,
na čitavom njihovom području, pored toga što stećci zaslužuju
da budu predstavljeni upravo na toj razini, i kao originalne pojave
i kulturni fenomen prostora na kome se nalaze, i ne samo fenomen,
nego i simbol prošlosti i stradanja višestoljetne opstojnosti
naroda na ovim prostorima.
Najpoznatija
nekropola stećaka uopće, kod nas i u svijetu
svakako je Radimlje. Ona je inače postala sinonim za kulturu
stećaka. Njezino značenje je i u tome što predstavlja
reprezentativan uzorak i ostalih nekropola s tog područja, kao i po
klesarskim ostvarenjima i očuvanim bogatstvom simbola. Većina ovih
spomenika datira iz razdoblja 14. i 15.st. premda se njihova pojava
registrira u velikoj mjeri i u 12.stoljeću.
OPIS
STANJA NEKROPOLE
NA RADIMLJI
Nekropola
na Radimlji
udaljena je
svega tri
kilometra od
Stoca i
nalazi se
uz cestu
Stolac – Čapljina, na
lokalitetu Vidovo
polje, na domak
sela Paprati. Točan
položaj možemo
vidjeti i
na sljedećoj
situaciji.
SITUACIJA
Ovdje
se nalazi
133 stećka
od kojih
je 63 ukrašeno, oko 30
% ih
ima oblik
ploče, 25 % oblik
sanduka i
25 % sanduka s podnožjem. To znači
stećci su
ili jedan element
ili dva
posebno oblikovana
i spojena
elementa ; tu su još
i tri
kamena križa,
od kojih
jedan dominira
nekropolom. Orijentacija
stećaka u
prostoru je
istok-zapad , a smješteni
su u polju okruženom
stijenskim masivom
čiji pravac
pružanja prati
pravac pružanja
Dinarida. Na samoj
lokaciji stećci
su gusto
složeni i
nalaze se
neposredno uz
prometnicu.
SLIKA BR. 1(LOKACIJA)
Prilikom
terenske nastave
iz kolegija
mehanika stijena
studenti četvrte
godine su
posjetili lokaciju
nekropole na
Radimlji , gdje je izvršena
analiza trenutnog stanja
nekropole, stupnja oštećenosti, i
geoloških svojstava
tla. S poviješću
nekropole i
njenim specifičnostima
studente je
upoznao prof.
dr. Pero Marijanović ,
a mjerenja i
daljnje analize
je vodila
asistentica mr.
Amira Galić. Uvrđeno
je oštećenje
većine stećaka,
u većoj
ili manjoj
mjeri, čak i
daljnja oštećenja
neadekvatno saniranih
pukotina. Za veće
i dominantnije
pukotine izmjeren
je kompasom
azimut pravca
pružanja ( a
) tj. otklon od pravca
sjever-jug i
padni kut
( b
)- otklon pravca
pružanja pukotine
od horizontale.

SLIKE BR.2 ( KOMPAS )
Na
većini stećaka
je zastupljen
sustav pukotina
ili više
sustava pukotina,
koji će
u daljnjem
procesu lomiti stećak
na manje
dijelove prirodne
stijene. Zastupljene se
različite pukotine
i po
dužini i
po obliku
kao i
po veličini
zijeva. Sljedećim mjerenjima
je obuhvaćen
samo mali
reprezentativni uzora.
Rezultati mjerenja
su :
1.
120 °/
51°
6.304 /°
78°
2.
252°
/ 80°
7.118°
/ 63°
3.
235°
/ 32°
8.278°
/55°
4.
219°
/ 54°
9.336°
/ 44°
5.
182°
/ 60°
10.292°
/ 87°
Izmjerene
pukotine su
predstavljene i na
Schmidtovom
konturnom dijagramu
i to na polarnoj
projekciji.
Pukotine
nastaju iz
primarnih mikroskopskih
naprslina stijene,
ali njihova veličina
se povećava
atmosferskim utjecajem
prije svega
vode, te nepovoljnih
klimatskih uvjeta
koji su
stoljećima narušavalim
strukturu monolita.
Da je djelovanje
vode najrazornije
može se
zaključiti iz
izgleda najuništenijih
stećaka. Niske
temperature će
vodu pretvoriti
u led
koji povećava
svoj volumen
i tlačno
djeluje na
monolit, povećava zijev pukotine,
a koliki
će volumen
poprimiti te
mikroskopske pukotine
možemo vidjeti
danas poslije
tolike vremenske
distance, uzimajući u
obzir da
je smrzavanje vode
zimi svakodnevna
pojava.

SLIKA BR.3
Naročita
oštećenost stećaka
je na
dijelu gdje
su spojena
dva monolita
u jedan
spomenik i
gdje je
voda prisutna
svakodnevno u
zoni spojeva.
Takvim stećcima
se smanjuje
površina oslanjanja
i dolazi
do nestabilnosti
te većini prijeti
prevrtanje gornjeg
dijela stećka.
Općenito
su u većine stećaka
i bočne
strane oštećene
i prijeti
uništenje reljefnih
oblika. Bogatstvo tih
reljefa, kao i
veličina stećka
nam govor
kolika je
bila moć
i ugled majstora
koji ga je sebi za
života još
klesao. Njihovo umijeće
i sposobnosti
možemo vidjeti
i na
stećcima sljemenastog
oblika, koji imaju posebne
okapnice za
prikupljanje oborinske
vode (možemo
vidjeti na
slikama koje
slijede ).
Istraživanja
su pokazala
da u oborinskoj vodi
u novije
vrijeme postoji
sve više
agresivnijih tvari što
ubrzava propadanje
stećaka i
do desetak
puta brže
u odnosu prijašnja
stoljeća. S tim
u vezi možemo
zaključiti da
je zaštita i
uređenje stećaka
neophodna u
što skorije
vrijeme da
bismo mogli
budućim naraštajima
ostaviti poruke
stare više
stoljeća.
RELJEFNI
MOTIVI NA
STEĆCIMA
Nekropola
na Radimlji
je bogata
ukrašenim stećcima,
čak njih
63. Možemo istaknuti
da je
o tim stećcima u
literaturi i
najviše pisano
do sada.
Karakteristični motivi
sa stećaka
ove nekropole
jesu : arhitektonski ukrasi
sa sve
četiri strane
stećka, stilizirani križevi
( slika ), ljudske i
životinjske figure
(slika ) , vinova loza,
motivi iz lova i
motivi s
oružjem ( slika ). A možemo
reći da je
zaštitni znak
ili znak
raspoznavanja ove
nekropole muška
figura s
uzdignutom rukom
i relativno
velikom šakom
i prstima.

SLIKA
BR.4
SLIKA BR.5
Ljudske figure su
poznate na
nadgrobnim spomenicima
još iz davnih vremena
pa je
logična njihova
pojava i
na stećcima.
Problem je
u njihovu
značenju : neki tumače
ljudske figure
s uzdignutom
rukom kao
predstavnike feudalnih
obitelji koji
su tu
sahranjeni , ili kao
simbol Krista ,
ili kao
molitvu tj.
pozdrav Bogu ili
pak kao
simbol vlasti
ili prijetnje
za osvetu. Ako
znamo da
je u vrijeme nastajanja
ovih stećaka
na području
Hercegovine obitavalo
samo kršćansko
pučanstvo, jasan je
sadržaj ovih
simbola ; tako
uzdignuta ruka
a dlanom
okrenutim prema
vani označava
Božji blagoslov.
Križevi su
sastavni dio
stećaka ovog
kraja pa
i svi natpisi imaju
na početku
ucrtan križ.
Veliki broj stećaka
napravljen je
u obliku križa.
Sami križevi
imaju različite
oblike. Međutim, postoji veliki
broj motiva
na kojima
je križ
skriven u
neku likovnu predstavu.
Najčešće i najjednostavnije kombinacije
ovog skrivenog
križa jeste
mač, koji probada
u kombinaciji
s štitom čiji
rukohvat i
štitnici simboliziraju oblik križa.
SLIKA BR. 6
SLIKA BR. 7
Na
slikama možemo
otkriti i
kršćanska vjerovanja
toga doba. Križ
simbolizira Krista
, spirale izlazećeg i
zalazećeg sunca
su Marija
i sv Ivan
;u isto
vrijeme kao
loze simboliziraju kršćane ucijepljenu
u trs ; križ
Krista koji
donosi rod.
Grozdovi su
u isto
vrijeme simbol
Euharistije. Kao da
se htjelo
na kraju
reći :
sve je to utemeljeno
na vjeri (sidro
), i
krštenju ( posuda u kojoj
je simbol ).
Česti su i
natpisi na
stećcima i
predstavljaju najnepobitnije
činjenice znanstvene
i umjetničke
vrijednosti nekog
stećka. Možemo napisati
samo nekoliko
transkripata pronađenih na
području nekropole
na Radimlji :
1.A se kami
na Vukcu
na Pet(r)oviču
. A se pisa
Bolašin Bogačić.
2. … a Vlač Vlahovič,
( a siče k)ami Ratko Brativo(n)ič
(ili Brativojevič)
3.Az rab
b(o)ži Radoje
Vuković, sinovac vojvode
Petra
4.Sije leži dobri
Radoje , sin vojvode Stipana,
n(a) svoj
baštini na
Batnogah.
Si
bilig postavi
na me brat moj
vojvoda Petar.
5.A
se leži Stipan , a
činio ka(mi)
Miogost kovač.
PROGRAM ZAŠTITE I UREĐENJA
NEKROPOLE U RADIMLJI
Ovaj
program obuhvata poslove koncipirane u faze koje je nužno izvršiti
da bi se nekropola zaštitila na duže vrijeme zbog svog
povijesno–kulturnog značenja.
I FAZA—
Pravna zaštita
Pravna zaštita predstavlja
zakonsku osnovu i preduvjet za izvođenje bilo kakvih aktivnosti na
fizičkoj zaštiti nekropole. Iz izvoda iz katastra i zemljišno
knjižne dokumentacije izvršiti će se postupak kategorizacije, te
donijeti akt o zaštitnom pojasu jer je lokalitet urbanistički I
poslovno zanimljiv, da se ne bi ponovile pogreške iz prošlosti
kada je dozvoljena trasa ceste kroz samu nekropolu što dodatno ugrožava
spomenike–grobove.
II
FAZA— Uklanjanje suvišnog raslinja
Zbog klimatsko–geomehaničkih
karakteristika teren na lokaciji Radimlja oko stećaka je u
relativno dobrom stanju. Pored tri čempresa I dvije lipe na
lokaciji ima malo niskog raslinja što ne predstavlja veliku
opasnost za stećke ali ih treba ukloniti zbog daljnjih radova.
Uklanjanje će se raditi kombinacijom sječenja, prekopavanja i
kemijskog uništavanja.
III FAZA— Nivelacija terena i
uklanjanje lišajeva i mahovine sa stećaka
Stoljetna starost i težina samih
kamenih blokova uzrokovali su da su mnogi stećci utonuli u zemlju,
te zasuti novonastalim humusom. Kako bi se dobio potpun izgled
nekropole, odnosno svakog pojedinog nadgrobnog kamena potrebno je
izvršiti djelomičnu nivelaciju terena posebno oko onih stećaka
kojima se ne može utvrditi potpuno stanje ili su im ukrasi i
natpisi samo djelomično vidljivi.
Najhitniju
mjeru fizičke zaštite predstavlja uklanjanje lišajeva I mahovine
sa stećaka. U sklopu ove faze radi se I čišćenje stećaka od
organskih I anorganskih materijala, te čišćenje pukotina od već
postojećeg materijala ispune koji je u ispucanom stanju.
Uklanjanjem
lišajeva riješen je jedan od dva najveća problema koji najviše
uzrokuju oštećenja, ostaje utjecaj atmosferskih voda I njihovo
djelovanje u uvjetima temperaturnih promjena. Zbog izmjene stanja nakon ove faze prvo je potrebno napraviti
fotodokumentaciju postojećeg stanja.
IV FAZA— Obrada pukotina i
konzervacija stećaka
Dolaskom na teren primijetili smo
da je već rađena konzervacija pojedinih spomenika, ali zbog
neredovitog održavanja stanja ili zbog nedovoljno stručne
prethodne sanacije mnoge spomenike će trebati opet sanirati.
Geološkim
kompasom pukotinama smo odredili azimut i padni kut.
Sastavni
dio ove faze čini izrada odgovarajućeg programa za konzervatorske
zahvate i ispitivanje materijala ispune. Materijal ispune je
cementni mort s posebnim dodacima sličnih termičko-mehaničkih
svojstava kao kameni blok.
Uklanjanjem
lišajeva povećava se negativno djelovanje atmosferilija, te je nužno
što prije pristupiti provedbi ove faze.Slijede
slike izgleda
najoštećenijih stećaka.
V FAZA— Uređenje i održavanje
nekropole
Budući izgled I prezentacija
nekropole u mnogima ovisi o mogućnostima odgovarajuće službe zaštite
ili društveno–političke zajednice I njihovog interesa da se
ovaj problem riješi na najpovoljniji I najsvrsishodniji način.
Gledajući
na stupanj oštećenja I veličinu samog zahvata nekropola se može
smatrati uređenom
nakon IV faze iako ona predstavlja samo neophodni minimum zaštite I
pravno I fizički.
Za
veće I detaljnije zahvate na nekropoli potrebna su velika sredstva
te znatno veći broj stručnjaka sa različitih
kulturno–znanstvenih područja.
Bez
kontinuiranog praćenja stanja I uključivanja gradskog komunalnog
poduzeća ili slične organizacije na održavanje lokaliteta bilo
kakva sanacija će biti uzaludno trošenje sredstava I vremena.

ZAKLJUČAK
Iz
ovog kratkog
rada možemo
samo djelomično
upoznati život
stećaka, njihov nastanak,
te značenje
i vrijednost. I
to kako
znanstvenu i
povijesnu vrijednost
tako i
nepobitnu činjenicu
borbe za
vlastiti život
ljudi ovoga
kraja. Tijekom ovog
zajedničkog rada
nastojali smo
napisati nešto
što će
biti ujedno
i podstrek
svima nama
da uradimo
ono što
je u
našoj moći
da sačuvamo
spomenike toliko
stoljeća stare
za buduće
generacije. Te da i
njima omogućimo
upoznavanje svoje
prošlosti s
već napola
uništenih reljefa.
A znamo koliko je
važno znati
tko si
i gdje pripadaš, te da
samo tada
možeš nastaviti
graditi sadašnjost
i vjerovati
u budućnost. I sami ćemo
nastojati ostaviti
trag iza
sebe, a upitno
je koliko
će nam
to uspjeti , pa
bar onda
ne uništavajmo
i ne podcjenjujmo nastojanja
drugih. Na kraju
možemo se
samo nadati
da će
ovaj rad
biti shvaćen
kao ozbiljan
poziv za
pomoć.
Mario
Čupić
Krunoslav
Bilić
Ivan
Kovač
Mladen
Kustura
Ana Lasić
Vesna
Lučić
Helena Marković
Ilija
Udovičić
|