SEMINARSKI RAD

RAVLIĆA PEĆINA

 UVOD 

         Prema našim informacijama Ravlića pećina je djelomično arheološki istražena i opisana od strane arheološkog muzeja Bosne i Hercegovine. Ravlića pećina nema funkciju ponora, a nekada u prošlosti, najvjerojatnije je imala funkciju izvora.

U relativno bližoj prošlosti, a po prestanku funkcije izviranja vode, ova prostrana pećina je bila naseljena od starije faze mlađeg kamenog doba do brončanog doba. Tu su kasnije   povremeno boravili ljudi od srednjeg vijeka. Posljednji koji su se njome služili bili su Hajduci ovog kraja iz XVIII i XIX stoljeća.

         Ulaz u špilju je polukružnog oblika, a otvara se pod liticom neposredno uz put nad izvorištem rijeke Tihaljine. Dužina istraženog dijela Ravlića pećine je 145 m a dubina 20 m. Točka 0 određena je na ulaznom suhozidu, a nalazi se 13 m udaljena od zapadnog zida špilje u smjeru 280 stupnjeva i 15,5 m udaljena od istočnog zida špilje u smjeru 85 stupnjeva. Ravlića pećina sastoji se od jedne veće i jedne manje dvorane što će detaljnije biti opisano u nastavku.  

RAVLIĆA PEĆINA

      Ovaj objekt, kao što je već rečeno, se nalazi na području PEĆ MLINI, i sadrži neke vrlo  zanimljive oblike kao što su npr. stalaktiti i kamenice , o čemu će biti govora kasnije. Sada bi prvo nešto rekli o nekim osnovnim karakteristikama ove špilje.

      Dužina istraženog dijela Ravlića pećine je 145 m, a dubina 20  m. Širina samog ulaza je 27 m, a njegova visina u maksimumu iznosi oko 10 m (sl. 3 ).

slika 3.  Ulaz u Ravlića pećinu 

Ulazna dvorana se pruža u smjeru NE ( sjever-istok ) a generalni azimut pružanja je 10^°.
Dvorana je izduženo – eliptičnog oblika, dužine 118 m i prosječne širine oko 40 m.
Ulazni dio dvorane je vodoravan i prekriven velikim kamenim blokovima veličine 2 x 3 m (što se može vidjeti na sl. 4 ), a zatim se dno dvorane spušta pod kutom od 23^° u dužini od 22 m, te se ponovno uzdiže formirajući na dnu ravni plato.

 slika 4.  

 Pri dnu te udoline sakuplja se sva voda i otječe u smjeru zapadnog zida špilje, a tijekom kišnih perioda, kada je prokapavanje  najintenzivnije, u udolini se formira slabi vodeni tok. Dno udoline je prekriveno blatnim nanosom, dok je najviši dio sjevernog dijela dvorane dobro zasigan radi konstantnog prokapavanja vode sa stropa.

Kako više idemo prema sjevernom kraju dvorana se postepeno sužava, a tlo je na tom dijelu prekriveno manjim kamenim blokovima i kamenim kršljem.

U sjevernom dijelu špilje dolazi do malog  uzvišenja na čijem vrhu se nalaze krečnjačke tvorevine – kamenice, koje se nalaze pri vrhu uzvišenja,  i stalaktiti, koji se pružaju sa svoda pećine.

U sjeveroistočnom dijelu završetka dvorane otvara se pak  2 m uski, 1.2 m visoki i   6.5 m dugački prolaz u stražnji dio špilje. Ukupna dužina tog prolaza je cca 30 m, a

generalni smjer pružanja 45^°. Nakon uskog prolaza slijedi manja dvorana, isto tako eliptičnog oblika kao i ova veća, veličine 12 x 7 m . Dno ove dvorane je prekriveno nanešenom finom zemljom.

Završni dio kanala uzdiže se pod kutom od +27^°, formirajući na kraju, usku dvoranu (veličine 2.5 x 1.5 m )  s plitkom lokvom procjedne vode na dnu. Čitavom svojom dužinom kanal je u potpunosti zasigan, što ukazuje na to da je prisutan intenzivan rad vode u nastanku tog dijela špilje. Nastavak kanala je okomiti ²dimnjak ²

Čija je vidljiva visina procijenjena na 8 m. Istraživanje ovog dimnjaka zahtijeva posebnu, alpinističku tehniku istraživanja (slika 2 ).   

                             slika 5.                                                             slika 6.

           Utjecajem vode, tj. njenim dugotrajnim kapanjem tijekom vremena kroz male pukotine na stropu spilje, stvaraju se razni vapnenački oblici, od kojih su ovdje najviše zastupljeni stalaktiti i kamenice. 

Izlučivanjem vapnenačke mase na stijenama spilje stvaraju se sige. One sige koje vise sa stropa nazivaju se stalaktiti i javljaju u jako neobičnim oblicima ( što se može vidjeti i na slici 5.). Također se, na zidovima pećine, taloženjem vapnenačke materije, stvaraju neobične tvorevine ( sl. 6 ).

Drugi oblik, na koji nailazimo u Ravilića spilji, su kamenice. One su zdjelasta oblika i povremeno su napunjene vodom. Nastanak kamenica se odvija u dvije faze.

U početnoj fazi, kapljice vode svojim erozijskim djelovanjem polako ali djelotvorno razaraju kamenito dno pećine. Tako kamenica dolazi do svog prvobitnog zdjelastog oblika. Druga faza nastanka počinje uslijed zadržavanja vode unutar kamenice. Tada vodna površina apsorbira dio udarne snage kapljica koje su prvobitno produbljivale podlogu. Voda sada više ne razara materijal uslijed djelovanja kapljica, nego ona oplakuje rubove kamenica. Vapnenačka komponenta u vodi biva oslobođena oplakivanjem rubnih dijelova, pa dolazi do taloženja vapnenca po rubu kamenica. Taj proces taloženja vapnenačke mase je vrlo polagan i vremenski veoma dugotrajan. Neke od tih kamenica možemo vidjeti na slikama 7, 8 i 9. 

                           slika  7.                                                               slika  8.  
  

 
 slika 9.

    Studenti IV. godine (akademske 01/02